Nagrade za filmove snimljene 1939. godine su dodijeljene 29. februara 1940. godine, dok je u Evropi divljao rat. Nikad prije i nikad poslije nije snimljeno toliko dobrih filmova u jednoj godini, filmova koji su ušli u sve moguće anale istorije. Pored nagrađenih, kultnih filmova, tu su bili i “Orkanski visovi” (“Wuthering heights”), “Čarobnjak iz Oza” (“The Wizard of Oz”), “Tamna pobjeda” (“Dark Victory”), “Kiše dolaze” (“The Rains Came”) i mnogi drugi.
“PROHUJALO S VIHOROM” (“GONE WITH THE WIND”), 1939.
Režija: Viktor Fleming (Victor Fleming)
Uloge: Vivijen Li (Vivian Leigh), Klark Gejbl (Clark Gable), Olivija de Hevilend (Olivia de Havilland), Lesli Hauard (Leslie Howard), Heti MekDanijel (Hattie McDaniel)
Nagrade: ukupno osvojenih 10 Oskara, uključujući: najbolji film, režiju (Viktor Fleming), glavnu žensku ulogu (Vivijen Li), sporednu žensku ulogu (Heti Mekdanijel), adaptirani scenario (Sidni Hauard)
Kako napisati nešto o filmu koji je proglašen jednim od najboljih filmova svih vremena? Ma, lako. Ako volite film, a usput vam se i piskara, to ide samo od sebe. Roman Margaret Mičel (Margareth Mitchell) izašao je 1936. godine i vrlo brzo postao bestseler a književnica je za njega dobila i Pulicerovu nagradu. Ubrzo je Dejvid O. Selznik (David O. Selznick) otkupio i filmska prava i polako počeo da piše istoriju, a da vjerovatno to tada nije ni znao.
Ja sam knjigu pročitao davno nekad u hiljadu devetsto osamdesetima, i sjećam se šta me je još kao klinca najviše pogodilo – rušenje jednog svijeta. Ta strašna i realna mogućnost da svako u svom životu, za kojeg misli da je siguran i zaštićen, doživi krah svega oko sebe i mora da se bori za opstanak i prilagodi nečemu novom. Za mene je ta knjiga oduvijek bila samo o tome. Zatim sam gledao film u nekom novogodišnjem programu i znam da sam se obradovao, jer je film vrlo malo (ili nimalo) odstupao od radnje u knjizi – i da me je oduševila njegova raskošnost.
A to je sve tako Selznik bio i zamislio. Raskošan od početka do kraja, ovaj film prati sudbinu mlade i razmažene Skarlet O'Hare (Vivijen Li) i njenog svijeta u južnim državama SAD, koji se ruši u plamenu građanskog rata, te njenu borbu za opstanak u periodu Rekonstrukcije. Skarlet je od ranog djevojaštva zaljubljena u južnjačkog ljepotana sa susjedne plantaže, Ešlija Vilksa (Lesli Hauard), mirnog zanesenjaka koji, pak, oženi dobru i plemenitu Melani Hamilton (Olivija DeHevilend). Bijesna, drska i tvrdoglava, Skarlet završi u mnogim rukama nakon te ljubavne tragedije, no najduže ju stišću ruke Reta Batlera (Klark Gejbl), crnog šejtana, zavodnika i profitera. Da, usput joj se sruši čitav svijet oko nje. Nekoliko puta.
Film je pun simbolike, svaka glavna uloga predstavlja nešto iz stvarnog svijeta. Ešli je propali san o Konfederaciji i uopšte otjelovljenje urušenih planova i ideala. Melani je vrlina, dobra strana svijeta, koja postoji u svim nevoljama i uvijek ustraje. Ret je kao tamna strana Mjeseca – nedokučiv, dalek, a opet čvrst i stabilan, uvijek tu kad treba, na dobroj strani. I Skarlet, oličenje opstanka, borbe koja ne preza ni od čega, ljepote koja otvara sva vrata i sile koja preživljava sve nedaće i tjera nas da guramo naprijed.
Vivijen Li, 26-godišnja britanska glumica, bila je pun pogodak za ulogu Skarlet, za koju su se borile sve tadašnje mlade glumice Holivuda. Kritičari danas kažu da je Vivijen Li napravila jednu od najboljih uloga u istoriji filma i da će malo ko moći da napravi bolju.
Heti Mekdanijel je prvi pripadnik afroameričke rase koji je dobio bilo kakvu nagradu Akademije, ikad. Njena uloga velike dadilje Mami, koja prati Skarlet kao dobra sjenka, takođe je ušla u anale filma. Heti je na ceremoniji dodjele Oskara sjedila iza svih zvanica, za odvojenim stolom, onako blizu toaleta, a na premijerno prikazivanje filma u Atlanti joj je bilo zabranjeno doći, jer su na Jugu i dalje bili na snazi zakoni o segregaciji. I ona je opet sve to lijepo i mirno podnijela, uzela platu, uzela nagradu i otišla kući. Kao svjetionik za sljedeće generacije.
Jer, svaka prošla generacija je sa svojim svijetom – prohujala s vihorom.